Evropa ulazi u zimu s istorijski niskim zalihama gasa i ne može podnijeti daljnje poremećaje u snabdijevanju, upozorio je Fatih Birol, čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA), dok rat koji SAD i Izrael vode protiv Irana remeti globalne lance snabdijevanja.
U intervjuu za Al Jazeeru, koji je dao u srijedu na marginama međunarodne konferencije u Berlinu, Birol je rekao da poremećaji u snabdijevanju energijom zbog situacije u Hormuškom tjesnacu pogađaju sve regije u svijetu, ali da je Evropa posebno ranjiva. Prema njegovim riječima, u nadolazećim mjesecima vjerovatno će doći do rasta cijena utočnjenog prirodnog gasa (LNG), čak i ako se mir danas ponovo uspostavi u Persijskom zalivu.
“Najbolji dan za primirje bio bi juče”, rekao je ovaj energetski ekonomista, čija agencija savjetuje bogate zemlje članice i koordinira hitne mjere u kriznim situacijama. “Evropske zemlje po pravilu prije zime raspolažu velikim zalihama gasa, ali zalihe s kojima ulazimo u ovu zimu znatno su niže od istorijskog prosjeka”, rekao je. Dodao je da se Evropa za gas takmiči s azijskim zemljama, koje još više zavise od snabdijevanja s Bliskog istoka.
Razmatra se pozivanje domaćinstava na štednju
“Mislim da bismo, ako nas zadesi oštra zima, mogli svjedočiti višim cijenama prirodnog gasa u Evropi”, rekao je Birol, dodajući da sve izraženija politizacija energetike dodatno povećava neizvjesnost. “Evropi ove, ali i iduće godine, neće biti lako”, upozorio je.
Evropske zemlje već se dugo oslanjaju na uvezeni gas za proizvodnju električne energije potrebne industriji i grijanje domova tokom hladnih zimskih mjeseci. Prije početka rata Hormuškim je tjesnacom prolazilo gotovo deset odsto evropskog LNG-a. No, iranski napadi na brodove drastično su smanjili uvoz. S dolaskom zimskih hladnoća, skladišta prirodnog gasa u Evropskoj uniji popunjena su tek 72 odsto, u poređenju s uobičajenih 90 odsto. Prema procjenama analitičara, taj manjak odgovara količini energije potrebnoj za snabdijevanje od 10 do 12 miliona domaćinstava. Prema medijskim izvještajima, ministri energetike država članica EU-a sada razmatraju trebaju li pozvati domaćinstva i firme na ograničavanje potrošnje, kako piše Al Jazeera.
Za Evropu su stigle loše vijesti: ‘Cilj neće biti ispunjen, sve su razgrabili Azijci‘
Birol kaže da IEA dugo upozorava Evropu na zavisnost od ruskog gasa.
Birol je takođe rekao kako već dugo razmišlja o opasnostima oslanjanja na Hormuški tjesnac. Štaviše, kako je naveo, jedno od uobičajenih pitanja koja postavlja kandidatima za posao u svojoj agenciji jeste: ‘Šta biste učinili kada bi se tjesnac zatvorio danas?‘ Posljedice takvog scenarija nisu ga nimalo iznenadile. Dodao je da su izbijanja sukoba i napetosti u alternativnom pomorskom prolazu, tjesnacu Bab al-Mandab, samo dodatno pogoršali situaciju. “Zaista sam razočaran što vlade nisu preduzele potrebne mjere. Sada svi žure i preduzimaju mjere. Zemlje Bliskog istoka grade nove gasovode i proširuju postojeće kako bi zaobišle Hormuški tjesnac… No, prema mojem mišljenju, ti su napori trebali biti preduzeti mnogo ranije”.
‘Godinama smo upozoravali EU‘
Evropska unija, čije su zastarjele rafinerije posljednjih godina prerađivale sve manje sirove nafte, suočava se i s manjkom uvezenih rafinisanih naftnih proizvoda, poput dizel goriva koje pokreće kamionski saobraćaj te snabdijeva poljoprivredni i industrijski sektor Unije. Birol je rekao da ukrajinski napadi na ruske rafinerije takođe doprinose nadolazećoj nestašici dizel goriva. Prema njegovim riječima, prestala je stizati otprilike trećina ruskih isporuka.
U EU se razmatra poziv domaćinstvima i firmama da ograniče potrošnju gasa.
Kada su se zemlje grupe G7 u martu dogovorile o stavljanju 400 miliona barela sirove nafte i dizel goriva iz strateških rezervi na raspolaganje tržištu, upravo je Birol koordinisao plasman tih interventnih zaliha na svjetska tržišta. Bio je to treći put da je morao nadzirati puštanje nafte iz hitnih rezervi od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Navodi kako je njegova agencija godinama upozoravala da je Evropska unija previše zavisna od ruskih energenata te da se prerano odrekla električne energije proizvedene u nuklearnim elektranama, koja je državama omogućavala veću energetsku samostalnost. Nakon ruske invazije na Ukrajinu njegova su se upozorenja pokazala opravdanima kada je Moskva, kao odgovor na sankcije, smanjila isporuke gasa. EU planira trajno ukinuti uvoz ruskog gasa, no usred krize u Persijskom zalivu pojedine članice, poput Francuske, ponovo su povećale narudžbe.
Cijene gasa u Evropi skočile na najviši nivo od kraja 2022. godine
Stručnjaci iz industrije smatraju da interventne rezerve puštene na tržište imaju ograničen efekat jer bi, prema nekim procjenama, mogle pokriti potrebe samo tokom nekoliko mjeseci. Birol, međutim, tvrdi da je njegova agencija zabilježila konkretan efekat – cijena nafte, koja je naglo rasla, pala je za 20 dolara odmah nakon što su se zemlje G7 ranije ovog mjeseca dogovorile o puštanju 100 miliona barela sirove nafte i dizel goriva iz rezervi. Cijene su se, međutim, ponovo počele rasti. Cijena gasa porasla je za 140 odsto od februara, a sirova nafta Brent prodaje se po cijeni znatno višoj od 100 dolara po barelu.
Bez prostora za ublažavanje novih poremećaja: ‘Nikad duže sjenke‘
Bez obzira na daljnji razvoj događaja, posljedice rata osjećaće se mjesecima, istakao je Birol, dodajući da je sukob nepovratno promijenio način na koji će se energenti prevoziti širom svijeta. Prema Birolovim riječima, rat mijenja i političke prilike u Evropi. Rusija je koristila gas kao oružje, dok populističke stranke, od Francuske do Njemačke, iskorištavaju sve veće nezadovoljstvo građana kako bi vlade političkog centra prikazale kao nesposobne.
“Nikada dosad nisam vidio da geopolitika baca tako dugačku i mračnu sjenku na energetski sektor”, rekao je Birol za Al Jazeeru. “Svijet je prošao kroz mnoga teška razdoblja, ali ovo je najgore kada je riječ o dominaciji geopolitike nad energetskim sektorom. Energija se trenutno ne posmatra kao poslovna djelatnost, nego kao sredstvo političkog pritiska. Kao čovjeka iz energetskog sektora, to me zabrinjava”, upozorio je.
Evropska unija još uvijek raspolaže sa približno 80 odsto svojih interventnih zaliha, a Birol se nada da neće morati nadzirati njihovo puštanje na tržište i četvrti put. Ipak, upozorio je da globalni sistem snabdijevanja više ne može podnijeti dodatne poremećaje. “Iskreno se nadam da će oba tjesnaca uskoro biti bezuslovno otvorena. U suprotnom, u energetskom sektoru više nemamo mnogo prostora za ublažavanje novih poremećaja kako bismo cijene zadržali na određenom nivou, kakav je danas”, zaključio je Fatih Birol.
Jutarnji.hr
